U sklopu trogodišnjeg monitoringa čija je provedba počela 2019. godine i planirana je do 2021. godine tim stručnjaka provodi terenska istraživanja koja obuhvaćaju praćenje stanja populacije ježinaca i trpova. Nositelj ovog monitoringa je tvrtka Janolus d.o.o. koju čine iskusni ronioci i stručnjaci iz područja biologije mora, uz suradnju s tvrtkom Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju koja djeluje na području primijenjene ekologije u Hrvatskoj i regiji. Projektnom timu također smo se priključili i mi, članovi Društva istraživača mora - 20000 milja na terenskim istraživanja čime smo stekli mnoga nova znanja i vještine. Tijekom ovogodišnjeg "nultog" monitoringa" posjećeno je 26 lokaliteta diljem Jadrana. Praćenje stanja populacije ježinaca Cilj ovog monitoringa bio je ustanoviti stanje i pratiti oscilacije u populaciji ježinaca u prirodi. Vrste ježinaca koja su se monitoringom pratile su hridinski ježinac (Paracentrotus lividus), crni ježinac (Arbacia lixula) i pjegavi ježinac (Sphaerechinus granularis). Monitoring je proveden u razdoblju od 24....
Trpovi – neobična skupina životinja koju većina nas poznaje pod nazivom „morski krastavci“. Premda neuglednog izgleda, njihova uloga u održavanje zdravlja morskog ekosustava je od iznimne važnosti. Ova često marginalizirana skupina životinja zatekla se u središtu zbivanja nedavnim dojavama, prijavama i člancima o velikom izlovu od 300 kg oko otoka Paga. Trpovi koji se komercijalno iskorištavaju, obitavaju najčešće na sedimentnim pjeskovitim dnima, između 10 i 30 metara dubine, gdje gutaju površinski sloj iz kojeg se hrane organskom tvari koja tamo ostaje raspadanjem i ugibanjem svih drugih organizama. Na taj način čiste i „prozračuju“ sediment te ih možemo smatrati „morskim gujavicama“. Bez njih, bakterijska razgradnja na morskom dnu bila bi mnogo veća, količina kisika bi bila mnogo niža, te bismo imali „mrtvo“ muljevito dno. Stoga trenutke uživanje u tirkizno-plavom moru dok nam je bijeli sitni pijesak pod nogama možemo zahvaliti brojnim trpovima, jer bez njih, kupali bismo se u mulju. Holothuria...
Mikroplastika pretstavlja veliki problem za morski okoliš, kako u stupcu vode, tako i taloženjem na dno. Najpogodnije stanište za istraživanje istaložene mikroplastike je sedimentno dno koje smo iskoristili za početne analize mikroplastike u morskom okolišu naše obale Jadrana. Fokus ovog istraživanja su bili organizmi na tom sedimentnom dnu – trpovi. Probavila ovih morskih beskralješnjaka sakupljali smo na različitim lokacijama duž srednjeg Jadrana – Kornatsko otočje, Dugi otok i Silba. S obzirom na to da se hrane organskom tvari iz sedimenta s morskog dna ovi su nam organizmi odličan primjer koliko plastičnih čestica prolazi kroz probavni sustav morskih organizama. Istraživanje je provedeno u suradnji sa znanstvenicima i istraživačima BsRC iz Italije. Rezultati istraživanja publicirani u radu Renzi M., Blašković A. i sur. (2018) Plastic litter transfer from sediments towards marine trophic webs: A case study on holothurians. Marine Pollution Bulletin 135:376-385. i Renzi M., Čižmek H., Blašković A. i sur. (2019)...
2026 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.